Astronomski gledano, zimski solsticij označava dan u kojem Sunce, na svom prividnom kretanju nebom, stigne do najniže točke; time službeno započinje zima. Hedonistički gledano, zimski solsticij označava dan s najdužom noći u godini. Pritom nije naročito bitno što njime službeno započinje jer se prvenstveno računa kao dobar povod za tulum.
U ona davna vremena, dok su ljudi sebe doživljavali kao neraskidivi dio prirode, zimski solsticij bio je jedna od 8 ključnih točaka u hodu kroz godinu. U tom ciklusu života, smrti i ponovnog rađanja, sve na svijetu smatralo se manifestacijom božanske sile, pa tako i mijene u prirodi. Konkretno, kroz najdužu noć u godini, iz duboke tame, rađalo se svjetlo – novo Sunce, mladi bog, Božić. Mi više nismo fascinirani činjenicom da se nakon 21. prosinca udio dnevnog svjetla neprestano povećava, no to nas ne bi trebalo omesti u slavlju. Uzmimo za primjer nekadašnje rituale koji su mladom Suncu pomagali da naraste i ojača kako bi moglo ljude iz oskudne zime povesti prema novoj sezoni obilja. Osim nekih čara bara koje nam sad nisu interesantne, praktična je magija obilje prizivala obiljem. I eto dobrog razloga da noćne ptičice nabace perje, napune stol raznim delicijama i podignu čaše u slavu rođenja svjetla i nade.
(SH)
@patrick.demarchelier
znali se zabavljat
OdgovoriIzbrišiodlična ideja. samo bi ja napunila stol čimgod friškijim i hruskavijim od galliana, an?
OdgovoriIzbrišihehehe... stari kokot, dobar coq au vin
OdgovoriIzbriši